Uvodno - Što nabava obično podrazumijeva?

 

Pojam i definicija nabave varira ovisno o tome unutar kojeg sustava se obavlja i s kojom svrhom, no može se ustvrditi da nabava predstavlja djelatnost nekog sustava koji u sebi obuhvaća niz funkcija koji se odnose na opskrbu resursima koji su potrebni za ostvarenje ciljeva tog sustava. Dakle, nabava predstavlja osnovnu sastavnicu operativnog poslovanja nekog sustava.

 

PMI metodologija s punim je pravom prepoznala nabavu (eng. Procurement) kao jedno od ključnih područja znanja i kod projektnog načina upravljanja, jer upravljanje procesima koji moraju prepoznati koji su resursi potrebni u kojem trenutku provedbe projekta, a da se pritom ispoštuju temeljne postavke trajanja projekta, njegovog opsega i proračuna, poseban je izazov koji se stavlja pred voditelja projekta i njegov tim.

 

Kada je nabava javna nabava?

 

Pojednostavljeno govoreći, nabava se smatra javnom nabavom kada joj je izvor financiranja javan.

 

Kod javnih subjekata – gradova i općina, javnih ustanova, tijela državne uprave i ostalih tijela javnog prava – svaka nabava u njihovom svakodnevnom poslovanju treba biti provedena na javno dostupan i transparentan način, ovisno o tome što se nabavlja i koliki je pretpostavljeni iznos vrijednosti te nabave.

 

Osnovni razlog zašto je uspostavljen sustav javne nabave na razini većine zemalja jest zaštita trošenja novca poreznih obveznika, odnosno uspostava ekonomičnog i učinkovitog načina ugovaranja svega onog što tijelo javnog prava ne može ostvariti vlastitim internim resursima. 

 

O važnosti javne nabave i njezinoj važnoj ulozi u gospodarstvu najbolje govore dostupni podaci. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u RH, koje svake godine objavljuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ukupna vrijednost javne nabave u 2021. godini iznosila je 57,23 milijarde kuna bez PDV-a (odnosno, 7,6 milijardi EUR). Imajući na umu da je BDP Republike Hrvatske u 2021. godini iznosio 356,71 milijardi kuna, udio ukupne vrijednosti javne nabave bez PDV-a u BDP-u za 2021. godinu iznosi 16,06%, što predstavlja nezanemariv udio u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti naše zemlje.

 

Pravni okvir javne nabave u RH

 

Zakonodavni okvir javne nabave u RH postavljen je 2007. godine prvim zakonskim aktom koji je regulirao pitanja nabave. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju (dalje: EU), pravne norme EU postaju dijelom ukupnog pravnog poretka RH. Tako su u Zakon o javnoj nabavi (dalje: ZJN 2016) ugrađeni pravni instituti i terminologije koje se temelje na zajedničkim pravnim normama EU kada je u pitanju javna nabava.

 

Važno je znati da se RH opredijelila za tzv. mješoviti sustav javne nabave. Naime, sam postupak nabave, sve do sklapanja ugovora s odabranim ponuditeljem, provodi se kao upravni postupak, stoga su ključna tijela nadležna za pravnu zaštitu Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) u prvom stupnju te Visoki upravni sud (VUS) u drugom stupnju. 

 

Izvršenja ugovora, rješavanje sporova i slično podliježu pravilima građanskog prava, konkretnije govoreći trgovačkog prava. 

 

Stoga pravo javne nabave u RH dijelom čine i zakoni izvan domene upravnog prava, poput Zakona o obveznim odnosima ili Zakona o parničnom postupku, ali i akti nadležni za područje kaznenog i prekršajnog prava.

 

Kako nabavu u EU projektima provodi javni sektor?

 

Odgovor na ovo pitanje je poprilično jednostavan – kakav bi i inače trebao biti 😊 

 

Svaki je obveznik javne nabave dužan izraditi plan nabave za pojedinu godinu i objaviti ga na način da je dostupan javnosti.

 

Uspostavom Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (dalje: EOJN), kreirano je centralno mjesto za objavu te on sadržava popise postupaka nabava koje je obavezno objaviti, ali i planove nabava i registre sklopljenih ugovora. 

 

Stoga se svi postupci javne nabave vrijednosti iznad praga propisanog ZJN 2016 (vrijednosti iznad 26.540,00 eura za nabavu roba i usluga te iznad 66.360,00 eura za nabavu radova) objavljuju na EOJN-u, dok za postupke vrijednosti ispod navedenih iznosa svaki obveznik javne nabave donosi vlastiti pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave i sukladno u njemu propisanim procedurama takve postupke i provodi.

 

Pozitivno je za uočiti kako se javni naručitelji sve više odlučuju i postupke jednostavnih nabava objaviti na EOJN-u, doprinoseći tako većoj razini transparentnosti postupaka i poticanju tržišne utakmice. 

 

Pri provedbi postupaka javne nabave od iznimne je važnosti voditi se načelima javne nabave, koja proizlaze iz ugovora o osnivanju Europske zajednice i koja imaju za namjeru štititi tržišno natjecanje unutar Unije.

 

Tri osnovna načela se odnose na slobodu kretanja roba, slobodu poslovnog nastana te slobodu pružanja usluga. Drugim riječima, time se osigurava da Europska unija unutar svojih granica, kad je riječ o gospodarskim aktivnostima, funkcionira kao da granica između zemalja članica nema. 

 

Iz ovih načela proizlaze i ostala načela: načelo zaštite tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti te načelo transparentnosti. 

 

Svako je od njih iznimno važno poštovati te se većina prekršaja u postupcima javne nabave u konačnici mogu svesti na činjenicu da je neko od načela bilo zlorabljeno ili ignorirano. 

 

Što kada EU projekt provodi privatni sektor?

 

Ono što često nositeljima EU projekata iz privatnog sektora na prvu bude zbunjujuće jest činjenica da prilikom provedbe projekata ne mogu sklapati ugovore s dobavljačima po želji, već da se moraju poštovati određene procedure.

 

EU projekt znači korištenje javnog novca, a korištenje javnog novca znači poštivanje pravila onog tko taj novac dodjeljuje. 

 

Otkad je RH punopravna članica Unije, donijela je vlastiti set pravila za neobveznike javne nabave (skraćeno: NOJN) u situacijama kada provode projekte.

 

Pritom se od svakog nositelja projekta na početku njegove provedbe traži izrada projektnog plana nabave i njegova dostava na odobrenje od strane nadležne institucije. Unutar plana nabave, poštujući načela nabave, predmeti nabava se trebaju povezati sukladno njihovoj srodnosti i stanju na tržištu. Sa svakim se natječajem objavi važeći set pravila za nabavu za NOJN, u kojem se definira i novčani prag vrijednosti za nabavu roba, usluga ili radova. Ukoliko su iznosi pojedinih nabava ispod novčanog praga, nositelju projekta se najčešće omogućava sklapanje ugovora s dobavljačem po izboru. No, ukoliko je nabava iznad vrijednosti novčanog praga, nositelj projekta treba provesti javni postupak sukladno propisanim procedurama te ga javno objaviti na relevantnim stranicama fonda koji projektu dodjeljuje sredstva.

 

Nepoštivanje propisanih procedura, s obzirom na rigorozne naknadne kontrole dokumentacije i isporučenih predmeta nabava, kao posljedicu sigurno donosi penalizaciju u obliku financijskih korekcija, odnosno uskraćivanje EU financiranja, sve ovisno o intenzitetu i ozbiljnosti prekršenih pravila. 

 

Zaključno, javna nabava u EU projektima često je najveći izvor rizika koji utječe na uspješnost provedbe pojedinog projekta. Razloga za to je više: dugotrajne procedure i postupci, fluktuacije na tržištu koje dovode do kašnjenja u dobavi neke opreme ili u izvedbi radova, a kod obveznika javne nabave sustav žalbi zna otezati pojedine postupka nabava na više mjeseci pa čak i godina.

 

Od iznimne je važnosti, stoga, da projektni tim od početka provedbe projekta ima uspostavljen sustav koji prati izvršenje plana nabave i na vrijeme prevenira sve rizike koji mogu utjecati na postupke nabava i kasnija izvršenja ugovora, a da pritom poštuje sve zakonske propise ili one koji su propisani EU natječajem. Pritom je iznimna prednost kada voditelj projekta ima znanja i iskustva u području javne nabave te da zna koristiti alate za praćenje i kontrolu, jer se time stvara preduvjet za povlačenje svih ugovorenih EU sredstava, što i jest krajnji cilj svakog projekta.

 

O autorici - Ana Bartulović, gostujuća autorica i članica PMI Hrvatska

Ana se vođenjem projekata, mahom financiranih iz EU fondova, intenzivno bavi od 2011. godine, prvo unutar civilnog sektora, a od 2015. godine unutar UHY in Croatia grupe, gdje i danas radi na poziciji starije konzultantice. Po zvanju magistra teologije, kaže da voli poslovnom savjetovanju davati ljudsko lice, a u projektnom upravljanju se kontinuirano usavršava i svoj PMP smatra tek početkom.