<< Natrag

Održivo upravljanje projektima – novi pristupi vrednovanja uspješnosti projekata

Blog

Prema podacima „Global Footprint Network”, ove će godine čovječanstvo eksploatirati 1,75 puta godišnjih resursa. Drugim riječima, godišnje resurse koje proizvede planet Zemlja, u 2022. godini smo potrošili do 28. srpnja.

Od tog datuma, slikovito, čovječanstvo zapravo živi «na dug», tj. posuđuje akumulirane resurse i na taj način zakida generacije koje dolaze. U svijetu postoje brojne inicijative kojima je svrha pokrenuti ne samo globalni održivi razvoj kojem je osnovna svrha osigurati potrebe sadašnje generacije bez kompromitiranja mogućnosti budućih generacija da osiguraju svoje potrebe, već i osigurati regenerativni razvoj.

Za razliku od održivog razvoja, regenerativni razvoj osigurava aktivne i konkretne pomake prema regeneraciji prirodnih resursa, tj. pojednostavljeno, budućim generacijama osigurava više i kvalitetnije resurse nego što ima postojeća generacija. Također, održivi razvoj je pogrešno promatrati samo iz perspektive zaštite okoliša i prirode. Najbolji pregled sveobuhvatnosti održivog razvoja daju ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda (Sustainable development goals ili SDGs). 17 ciljeva sa 167 rezultata i pripadajućim pokazateljima uspješnosti strukturirani su oko 5 razvojnih stupova koji se temelje na „ljudima“,„planeti“, „napretku“, „miru“ i „partnerstvu“.

Odgovor projektnog menadžmenta na potrebu za održivim razvojem

Kroz znanstveni i stručni, praktičarski pristup, sve se više promišlja uloga projektnog menadžmenta u postizanju ciljeva održivog razvoja. Poznato je da projekti donose promjene, a promjena u pristupu  razvoju je neophodna.

Promjene u upravljanju projektima koje su vezane uz održivi razvoj zadiru u metodologiju, alate, tehnike i vještine upravljanja, kao i kompetencije članova projektnog tima, ali prije svega zahtijevaju uključivanje doprinosa ciljevima održivog razvoja u kriterije uspješnosti projekta. To znači da je uz standardno praćenje pitanja ‘postižu li se projektni ciljevi u zadanom vremenu i unutar zadanog proračuna?’, potrebno sagledati i doprinosi li projekt ciljevima održivog razvoja koji se temelje na «Triple bottom line» pristupu, tj. sagledavajući učinke na Ljude odnosno Društvo (People),  Prirodu i okoliš (Planet) i Financijsku uspješnost (Profit). Dakle, uspješan projekt bit će onaj koji u ravnotežu stavi projektne ciljeve unutar zadanog vremena i proračuna, a istovremeno ostvari određene konkretne pomake u doprinosu održivom razvoju, uključujući i financijsku održivost.

Doprinos ovim ciljevima može biti obavezan, tj. u okviru zakonskih obveza, strukovnih standarda, standarda definiranih od strane donatora poput EU taksonomije ili pristupa «Ne činiti značajnu štetu» Europske unije. Doprinos može biti uvjetovan i specifičnim situacijama poput rizika koji utječu na lance vrijednosti, kao i potrebama za optimizacijom resursa i stvaranjem ušteda. Za globalnu promjenu pristupa, ipak, potreban je sustavni pristup u kojem organizacija shvaća da orijentacija prema održivom razvoju u konačnici rezultira rastom i boljom konkurentnošću. Takve, «svrhom vođene» organizacije aktivno povezuju održive politike na strateškoj razini sa konkretnim metodama i alatima koje koriste prilikom provedbe projekata, izbjegavajući tzv. «Greenwashing» ili zeleni marketing. 

Promjene u metodologiji, alatima i tehnikama provedbe projekata 

 Osnovno je pitanje koji je recept za transformaciju projektne organizacijske strukture u održivu projektnu organizacijsku strukturu? Jedan od mogućih odgovora na ovo pitanje daje društveno poduzeće GPM Global (Green Project Management Global) koje je izradilo standard i metodologiju za implementaciju ciljeva održivosti u projektima i organizacijama. GPM Global je također strateški partner Instituta za projektni menadžment s misijom da projektnim stručnjacima i kreatorima promjena pomogne u integraciji održivosti u svaki aspekt planiranja projekta i isporuke vrijednosti. 

Način transformacije u održivu projektnu organizacijsku strukturu temelji se na tri stupa – 

  1. Metodologija koja integrira generalno priznata pravila struke projektnog menadžmenta s održivosti temeljenoj na UN-ovim ciljevima održivog razvoja -  prema pristupu odozdo prema gore, organizacijski doprinos održivom razvoju kreće od projekata. Za doprinos projekta održivom razvoju nije dovoljno promatrati životni ciklus projekta na način kako ga prikazuje većina postojećih metodologija tj. od faze inicijacije do faze zatvaranja, već je ukupni pozitivan ili negativan učinak projekta na održivi razvoj potrebno proširiti na razinu životnog vijeka proizvoda koji nastaje kao produkt projekta. 

 

  1. Standard koji osigurava usklađenost projekata sa strateškim ciljevima organizacije u segmentu doprinosa održivom razvoju – standard se temelji na ontologiji koja uključuje učinke projekata i portfelja projekata na ljude, okoliš i ekonomske pokazatelje kroz 11 područja poput društva i potrošača, ljudskih prava, etičkog ponašanja, transporta, energije, korištenja resursa, poslovne agilnosti, ekonomskih učinaka i sl. Svaki projekt/portfelj može se vrednovati u odnosu na specifične aktivnosti koje su na njega primjenjive te pratiti učinke na strateškoj razini putem zadanih pokazatelja, specifičnih za organizaciju. 

 

  1. Model procjene i vrednovanja zrelosti organizacije u primjeni načela održivog razvoja koji je kompatibilan s drugim međunarodnim standardima kvalitete i izvještavanja – Model odgovara na pitanja o razini posvećenosti organizacije načelima održivog razvoja kroz analizu potencijalnih rizika i prilika u području održivosti, koji mogu utjecati na sposobnost organizacije da proizvodi «vrijednost». Metoda procjene usklađena je sa relevantnim inicijativama financijskog izvještavanja poput ESG-a (Environmental, Social and Governance izvještavanje), a temelji se na 21 području praćenja koje je usklađeno s GRI (Global Reporting Initiative) standardom izvještavanja. 

 

Više informacija dostupno je na stranicama (putem poveznice) https://www.greenprojectmanagement.org.

 

Trendovi u razvoju kompetencija voditelja projekata

Budućnost projektnog menadžmenta u segmentu doprinosa održivom razvoju povezana je s razvojem i nadgradnjom postojećih metoda, alata i tehnika, ali za punu učinkovitost, metode, alati i tehnike moraju biti integrirane s drugim inicijativama na globalnoj, EU i regionalnoj razini odnosno na razini organizacija. Najveći izazov za voditelje projekata i portfelja bit će učinkovito povezivanje metoda, alata i tehnika, s primjerice ESG-jem, EU taksonomijom i DNSH-om (Do no significant harm) pristupom, ISO standardima, kao i usklađenosti sa standardima organizacije. Ulaganja u jačanja kapaciteta voditelja projekta odnosno članova projektnih timova u smjeru kompetencija povezanih s održivim razvojem nužnost je i obveza organizacija koje teže održivom poslovanju.

 

 

// Mario Protulipac -- dodati sliku i opis autora

Pretraži

Arhiva

Istražite sve mogućnosti volontiranja

Pogledajte što sve možete raditi u zajednici PMI Hrvatska

Vidi otvorene pozicije